Imotski.net

U Imotskom otvorena poslovnica Imex banke

admin — Tue, 09 Mar 2010 16:13:54 +0000

Imex banka otvorila je novu poslovnicu u Imotskom, na adresi Šetalište Stjepana Radića 21. Nova poslovnica Imex banke klijentima nudi sve bankarske usluge, uključujući štednju, tekuće račune, kartice, kredite, internet bankarstvo i ostalo. Povodom otvaranja poslovnice u Imotskom, banka je pripremila niz pogodnosti za nove klijente koji mogu oročiti štednju uz promotivnu kamatnu stopu do 7,10 posto, ugovoriti vođenje tekućeg računa bez naknade ili vrišiti plaćanje režijskih troškova na šalterima, bez plaćanja naknade.
Nova poslovnica Imex banke u Imotskom otvorena je radnim danom od 8,00 do 15,00 te subotom od 8,00 do 12,00 sati.

Osnovana udruga 115. brigade

admin — Sun, 07 Mar 2010 16:00:39 +0000

Pripadnici 115. brigade Hrvatske vojske utemeljili svoju udrugu. Na osnivačkoj skupštini u dvorani gradskoga kina okupilo se oko 150 branitelja te su usvojili statuti i pravilnik svoje udruge. Također su izabrali Sud časti, Nadzorni odbor i Upravi odbor od petnaest članova. Predsjednik Suda časti je Milivoj Mustapić, Nadzornog odbora Iva Kujundžić, a na svojoj prvoj idućoj sjednici izabrat će se i predsjednik novoutemeljene udruge čiji je cilj očuvanje identiteta i tradicije imotske ratne postrojbe HV-a, pružanje potpore svim članovima i obiteljima poginulih pripadnika 115. brigade.

I od ruža se može solidno živjeti

admin — Wed, 03 Mar 2010 20:05:53 +0000

Prve ovogodišnje ruže u stakleniku poduzetnika Tea Klapirića, vlasnika tvrtke Viagro u Vinjanima Donjim, ubrat će se uoči Uskrsa te će friške krenuti na tržište diljem Hrvatske, ali će ih najviše biti na prodaji u Imotskom i to baš na Cvjetnicu. Buketi Teovih mirisnih ruža nizozemskog podrijetla, tvrtke Presman, njih tridesetak vrsta i desetak različitih boja, sve zaštićenih imena, aranžirat će se i u Vrtnom centru uz staklenik u Imotskom polju, gdje će se također nuditi kupcima.
Veće količine Teovih ruža i ove će godine završiti u Konzumovim prodavaonicama, od lipnja do kolovoza, tijekom turističke sezone, kada se najčešće i najviše beru te kraljice cvijeća. Riječ je o prvom takvom ružičnjaku u Dalmatinskoj zagori, veličine od 1100 četvornih metara sa 6000 sadnica. Godišnje se može ubrati više od 200.000 ružinih pupoljaka-cvjetova, a toliko se očekuje i u razdoblju od proljeća do Nove godine.
Tako kaže Teo Klapirić, koji je još kao dječak uz oca Pavu stjecao znanje u proizvodnji kravljeg mlijeka i stočne hrane, farmi tovnih junadi te ovaca i janjaca, a poznat je i kao bivši nogometaš NK Vinjani.
Klapirić ne krije zadovoljstvo i optimizam što je u predviđenom petogodišnjem roku otplatio kredit za moderni staklenik, te što je u punom zamahu krenuo u proizvodnju ruža. Ističe da je to unosan posao i dopuna turističke ponude.
“Za proizvodnju ruža opredijelio sam se prije četiri, pet godina jer se tog cvijeća malo proizvodi u Hrvatskoj, a uvozi ga se oko 90 posto.
U početku mi je bilo neobično jer sam odlučio baviti se onime što nikad u životu nisam vidio, a ružu nikada prije nisam ni ubrao.
Podigao sam kredit na pet godina i sagradio moderni staklenik, opremio ga suvremenim tehnološkim pomagalima za hidroponski uzgoj, koji osim temperaturnih uvjeta uključuje i dohranu stabljike. Ruže su već isplatile uloženi novac u staklenik od oko 700.000 kuna, a moj projekt potvrđuje kako se u imotskome kraju može uspješno proizvoditi i cvijeće i od njega solidno živjeti. Proizvod nam je kvalitetan i tražen na tržištu, sadnice uvozimo iz Nizozemske, a ružičnjak svake godine obnavljamo. Svaka sadnica u sezoni daje od 20 do 50 pupova-ruža, a uredili smo i Vrtni centar gdje pravimo aranžmane. Oko 80 posto ruža godišnje prodamo u Imotskom, njih oko 160.000, a ostalih 20 posto u Splitu, Zagrebu…”, kaže vlasnik. Poznate su i košare cvijeća tvrtke Viagro s 20 ruža, po cijeni od 100 kuna.
Klapirić nam pokazuje i tanke cjevčice u stakleniku koje dovode tekućinu u korijen sadnice, što joj omogućuje sigurnu i zdravu ishranu. Ističe da je po cijele dane i noći potrebno bdjeti nad ružama, posebice kada pupaju.
“Svaka mi berba ruža čini posebno zadovoljstvo, iako me katkada i ubodu. Ali to su slatki ubodi koji se brzo zaborave. Kredit sam isplatio, tvrtka je stabilna, sada svi lakše dišemo unatoč recesiji. U poslu mi je desna ruka supruga Dragana, uz dva stalno zaposlena radnika, a priskoče i moja djeca, sestra Andrea i zet. Inače, mali sam poduzetnik već 20 godina i toliko radim bez godišnjeg odmora. Ruže će i dalje biti jedini proizvod moje obiteljske tvrtke koja je uspjela u tom poslu. Jer, uz malo više truda, rada i volje, od ruža se i u Imotskome može solidno živjeti bez ikakve državne potpore”, poručuje Teo.
Čini se da je s nastupom krize u imotskome kraju sve veći interes za ekološku poljodjelsku proizvodnju, jer sada ima više obradivih površina nego ikada prije. Više se proizvodi povrća i voća, sade se i masline i proizvodi maslinovo ulje. Pokreće se i pčelarstvo, a razvija se i ruralni turizam, uređuju eko-etno sela. Svima će biti bolje kada se sagradi tunel Sv. Ilija kroz Biokovo, te brza cesta Imotski - Zagvozd kao prometno čvorište s autocestom do Baške Vode. [Nediljko Musulin]
Izvor: Vjesnik

Vina Imoćanka uskoro na tržištu

admin — Tue, 02 Mar 2010 10:39:27 +0000

Suho crno i bijelo vino pod nazivom Imoćanka prvi je proizvod istoimenoga braniteljskog PZ-a u Donjim Vinjanima kod Imotskog, koje će se za koji dan naći u prodavaonicama diljem Hrvatske, vjerojatno i na inozemnom tržištu. Enolozi ističu da je vino ukusno, pitko i kvalitetno, a na nedavno održanoj Sabatini u Splitu dobila su srebrnu medalju.

97 godina života i 73 godine misništva fra Vjeke Vrčića

admin — Mon, 01 Mar 2010 20:07:07 +0000

U nedjelju je fra Vjeko Vrčić sa svojom braćom fratrima i građanima prigodno obilježio 97. obljetnicu rođenja i 73 godine misništva. Riječ je najstarijem članu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, inače plodnom piscu povijesnih djela, pjesniku i slikaru. Do sada je 20-ak knjiga, a poznata su i njegova djela ‘Plemena Imotske krajine’, ‘Posljednji bijeg’, ‘Neretvanske župe’, ‘Odjeci 250.obljetnice rada župe Imotski’… Fra Vjeko je, među inim, utemeljitelj i Franjevačkog muzeja u Imotskom s nekoliko tisuća vrijednih eksponata, u kojem i danas rado govori i objašnjava skupinama posjetitelja, uglavnom stranih turista, o bogatoj povijesti imotskog kraja, a s puno elana svako jutro u sedam sati služi svetu misu vjernicima u župnoj crkvi sv. Franje u Imotskom.

Dvije Ciste u svađi zbog lovišta

admin — Mon, 01 Mar 2010 02:55:22 +0000

Ono što je na državnoj razini Savudrijska vala, promjena Ustava ili Zakona o prebivalištu, na lokalnoj razini može biti - lovište. Pokazuje to slučaj Ciste Provo i Ciste Velike, dvaju susjednih mjesta koja je lov zavadio, umjesto, kako reče jedan od mještana Ciste Provo, da bude zabava i šport.
Članovi Lovačke udruge “Golub” iz Ciste Provo nezadovoljni su ishodom županijskog natječaja za dodjelu dvaju lovišta na upravljanje - niti jedno nisu dobili iako su, tvrde, zadovoljili sve uvjete i, k tome, ponudili veće novčane iznose. A prije toga su propali i pokušaji dogovora o zajedničkom upravljanju lovištima.
Lovci su nezadovoljstvo iskazali prosvjedom, na kojem se njima se solidarizirao i znatan broj mještana koji nisu članovi LU “Golub”. Pale su teške riječi, kako na račun (u županiji vladajućeg) HDZ-a, tako i na račun lokalne vlasti, a kao mjera odmazde najavili su ispisivanje djece iz OŠ “Ivan Goran Kovačić” iz Ciste Velike. “Prvi naš korak bit će ispis djece iz Ciste Provo koja pohađaju školu u Cisti Velikoj i njihov upis u školu Lovreć. Onda će milijuni koji se namjeravaju utrošiti u sportsku dvoranu u Cisti Velikoj biti bačeni u vjetar jer što će dvorana bez djece i mladeži”, izjavio je Ljubomir Madunić, predsjednik LU “Golub”, uz ispriku “mještanima Ciste Velike koji nisu imali ništa s ponašanjem moćnih pojedinaca iz njihova mjesta”.

Macko Andrej u AKC YUMA

admin — Wed, 24 Feb 2010 09:58:25 +0000

Član braniteljske zadruge “Sjeme-panj-umjetnost-život” Macko Andrej izložit će svoje radove na II. katu AKC YUMA, u prostorima imotske Dogane. Riječ je o neobičnoj i zanimljivoj izložbenoj radionici pod nazivom “Priča u drvu”, u kojoj će umjetnik svoje uratke poput narukvica, privjesaka, drvenih klupica, stolova, suvenira… pokazati posjetiteljima i tako će se prvi put predstaviti javnosti. U sklopu svečanog otvorenja, zakazanog za petak, 26. veljače, izvest će se i prigodan kulturno-zabavni program, a Andrejeva će djela u galeriji biti izložena još mjesec dana nakon otvaranja. Za to će se vrijeme svakodnevno odvijati i aktivnosti u izložbenim radionicama od 10 do 16 sati, u što će se moći uvjeriti svi posjetitelji.

Sv Ilija - presudan projekt za Imotsku krajinu

admin — Wed, 24 Feb 2010 09:38:21 +0000

Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader sastat će se ovih dana s čelnim ljudima Hrvatskih autocesta (HAC) kako bi dogovorio uvjete pod kojima će se nastaviti graditi nedavno probijeni tunel sv. Ilija kroz Biokovo, doznaje Vjesnik.
Podsjetimo, radovi su početkom godine zaustavljeni budući da HAC u svom proračunu nije predvidio sredstva kojima bi se tunel uredio, odnosno dovršio. Radovi su trebali biti dovršeni tijekom 2010. godine.
»Sa Županijskom upravom za ceste pripremili smo strukturu financijskih potencijala i na temelju toga ćemo razgovarati s HAC-om. O svemu ćemo najprije izvijestiti Županijsku skupštinu te potom od nje zatražiti da prihvati najbolji mogući model sufinanciranja«, kaže Sanader.
Sv. Ilija ukupno je dugačak 4045 metara. Gradi se u sklopu potpuno nove, 28,3 kilometra dugačke trase državne ceste Baška Voda-Zagvozd-Imotski, vrijedne 850 milijuna kuna. Sv. Ilija bi državu u konačnici trebao stajati 450 milijuna kuna. Po njegovu dovršetku tunelarina se vozačima ne bi trebala naplaćivati.
»Za nas je sv. Ilija jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata i ja ću uložiti svo svoje znanje i mogućnosti da se taj projekt završi. On je presudno važan za područje imotske krajine i za pomoć posrnulom imotskom gospodarstvu. Važan je i za turizam na cijelom makarskom području, koje će se njime povezati na autocestu. Tunel sv. Ilija najbrži je spoj s autocestom i otoka Brača«, ističe Sanader.
Podsjetimo, Županija je s tvrtkom Mediteran union tuneli (MUT) u kolovozu 2007. godine sporazumno raskinula ugovor o tridesetogodišnjoj koncesiji u svrhu građenja tog tunela kako bi investiciju mogla preuzeti država. Na temelju sporazuma koji je prihvatila Županijska skupština, MUT-u je Županija vratila 7,9 milijuna kuna koje je utrošio na izradu dokumentacije, reviziju projekta i za pravne usluge koje je platio u pripremi gradilišta te 550.000 američkih dolara, u kunskoj protuvrijednosti, koncesije koju je uplatio na županijski žiro-račun.
U cilju prometnog i prostornog i gospodarskog razvitka Zabiokovlja te povezivanja županije sa zapadnom Hercegovinom, kroz izmjene i dopune prostornog plana Županijska je skupština definirala čvor Rašćani-Poljica te prometni pravac kojim bi se na taj čvor prometno povezalo ovo područje. U poslovima koordiniranja realizacije projekta prometnog povezivanja prostora Zapadno-hercegovačke županije sa Splitsko-dalmatinskom županijom, Ministarstvo prometa Federacije BiH i Zapadno-hercegovačka županija, naručili su izradu studije prometnog povezivanja Mostar-Split novom prometnom trasom, koja bi se vezala na ovo čvorište kao najpovoljnije rješenje prometnog povezivanja tog područja na autocestu A-1.
[Irena Dragičević / Vjesnik]

Goranov vijenac Petru Gudelju

admin — Fri, 19 Feb 2010 11:48:00 +0000

Dobitnik ovogodišnjega “Goranovog vijenca za ukupan prinos pjesničkoj umjetnosti” je pjesnik Petar Gudelj, a nagrade “Goran za mlade pjesnike” Irena Delonga iz Sinja za rukopis “Riječi kupuju zločine koje ćeš počiniti”. Nagrade će im biti uručene na svečanom otvorenje 47. Goranova proljeća u nedjelju, 21. ožujka, u Lukovdolu, navodi u priopćenju predsjednik Goranovog proljeća Tvrtko Vuković. Poezija Petra Gudelja jedna je od osobitijih i osobnijih pojava u suvremenome hrvatskome pjesništvu, navodi se u obrazloženju nagrade. Ta je poezija nastajala mimo generacijskih poetičkih proturječja, a realizirala se u jedinstvenome poetozofskom nizu od prve zbirke “Ruke, suze i čempresi” iz 1956. godine do posljednje od dvadesetak zbirki poezije “Zmija mladoženja” iz 2007.
On iskonskim zazivom i načinom pjesničkoga govora priziva u sebi pjesnika - žreca, onoga koji misli, onoga koji osjeća i, što je najvažnije, osviještena pjesnika koji dobro zna kakav trag njegovo pjesništvo proizvodi u recepcijskome registru intuitivnih čitatelja, i onih probranih i onih koji kritički tumače njegovu poeziju.

Kako zna kad je ljeto

admin — Thu, 11 Feb 2010 15:09:24 +0000

Pitali Muju koje je, po njegovu mišljenju, najveće otkriće u povijesti čovječanstva
- Pa, termos boca!
- Termos bosa!? Zašto?
- Vako, kad ja zimi sječem drva u šumi ulijem čaj u termos bocu, i on uvijek topal, cijeli dan. A kad sam ljeti na moru, ulijem pivo, a ono hladno cijeli dan!
- Pa što je tu tako posebno?
- Pa kako termos boca kad je ljeto, a kad zima?”