Imotski.net

U Cisti Velikoj filmske večeri i audiovizualna radionica

admin — Tue, 20 Jul 2010 23:29:57 +0000

Klub Ciste Velike i prijatelja i UHBDDR-ogranak Cista Velika organiziraju od 1-8 kolovoza 2010. godine radionicu “dokumentaraca” na temu naše kulture, večernje projekcije i Festival glazbe. Tim povodom objavljeno je priopćenje u kojem stoji:

“‘Mala vizualna povijest Ciste Velike’ je poklon prijateljima, turistima i lokalnoj zajednici. Napraviti ćemo povijest identiteta naše zajednice, i pokazati je večernjim projekcijama u sklopu ljetnoga kina.

Već tri godine zaredom organiziramo predstavljanje kulture u mjestu, književne večeri, kazališne predstave, koncerte popularne i ozbiljne glazbe, predavanja, za koje je naša zajednica pokazala interes.

Ove godine udruga građana Klub Ciste Velike i prijatelja i UHBDDR – Ogranak Cista Velika, organiziraju filmske večeri, ljetno kino (projekcije dokumentarnih i igranih filmova) i audiovizualnu radionicu, za što je dobila široku potporu i od lokalne zajednice i od znanstvenih institucija. Sva dosadašnja događanja su bila iznimno posječena, a na završnim večerima ovogodišnjeg festivala očekujemo preko 1000 posjetitelja.

Program će upotpuniti i tradicijske igre (drvene balote, kamena s ramena, i sl.). Jedna će večer biti posvećena multimedijalnom spektaklu ‘Uz tradicijska glazbala Hrvatske’, gdje ce poznati svirači tradicijskih instrumenata (gajdi, dipli, gusla, tambure samica, dvojnica, jedinki, duda) i izvođači gangi, održati cjelovečernji koncert koji ce biti popraćen ambijentalnim projekcijama i osvjetljenjem. U nastupu će sudjelovati svirači iz okolice i svih krajeva Hrvatske.
Ističemo nastup solista na tradicijskim glazbalima u ansamblu ‘Lado’, Hrvatskog gajdaškog orkestara, osnivača i voditelja Stjepana Večkovića.

Cijeli događaj će biti emitiran putem Interneta a i postavljanjem isječaka događanja na www.uz-gangu-i-bukaru.com izrađen popratni DVD-a koji ce se distribuirati posjetiteljima. Prati nas više radio postaja i Hrvatska televizija.
Cijelo događanje održavati će se na vrlo atraktivnoj lokaciji na otvorenom, koja svojim prirodnim amfiteatarskim oblikom posjetiteljima pruža izniman audiovizualni ugođaj, a koja uključuje i lokalitete spomenika kulture (stećci, te bunar u samom središtu).

Molimo da financijski pomognete ovaj izniman događaj, jedinstven u Hrvatskoj. Toplo Vas pozivamo da nam se pridružite. Festival je usmjeren ka valorizaciji lokalne i tradicijske kulture, prezentaciji i popularizaciji tradicijskih glazbala, ali i osmišljavanju načina prezentacije hrvatske kulture u turističke svrhe i stvaranju jasne slike hrvatske tradicije unutar europskog identiteta.”

Imotska torta - hit među turistima

admin — Thu, 01 Jul 2010 08:52:09 +0000

Šesti sajam hrvatskoga suvenira počeo je u srijedu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Sajam koji će trajati do nedjelje organizirala je Udruga “Hrvatski suvenir”, a na pedesetak štandova svoje proizvode predstavilo je i prodavalo stotinjak obrtnika iz cijele Hrvatske.
Zagrepčani i turisti mogu odabrati nešto od velike ponude džemova, likera, proizvoda od badema, smokava, maslinova ulja, raznih maketa, rukotvorina ili pak tradicijskog nakita.
“Šesti sajam pokazuje da smo kao udruga ustrajni u nastojanju održavanja, promocije i poticanja proizvodnje hrvatskog suvenira kao spomenika hrvatskog identiteta”, rekla je predsjednica Udruge Blanka Mohač.
Dodala je kako je vrijeme održavanja ovog sajma odlično jer je Zagreb tada pun turista zainteresiranih za kupovinu suvenira.
To je već prvog dana Sajma osjetila i Ljiljana Dujmović iz tvrtke Dujmex iz Imotskog koja prodaje imotsku tortu i imotske rafiole - slastice koje imaju oznaku izvornoga hrvatskoga proizvoda. Rekla je kako je na štand došla grupa Japanaca i da je svaki od njih kupio po jednu malu tortu koja stoji 60, dok se velika prodaje po 160 kuna. Tu će tortu, koja se sastoji samo od badema, uskoro pripremati i za izvoz.
Ilija Meštrović iz tvrtke Bokun iz Splita prodavao je na Sajmu vino od šumskih kupina te likere od kupina i borovnica. Osim toga, u ponudi ima i prirodne sokove te voćne namaze.
“Ima dosta turista, a Trg je odlična lokacija za ovaj sajam tako da nam prodaja ide dobro. Turisti najviše kupuju sušene vrganje i buteljirano kupinovo vino koje stoji 70 kuna”, rekao je Meštrović.
Mirjana Biber-Hren iz Udruge “Međimurske ruke” rekla je kako na svom štandu predstavljaju tradicionalne međimurske rukotvorine. Rekla je kako hrvatski potrošači baš i ne kupuju, no da Zagreb ima prednost jer ima puno turista koji, kaže, cijene i poštuju tradicijske proizvode. Jedna od zanimljivih stvari koje prodaju kukuruzne su papuče koje stoje 100 kuna.
“Izrađujemo cekere, prezentiramo građanima tkanje i uzlanje, a slikar usput i oslikava tkanine tradicijskim motivima našeg kraja”, rekla je Mirjana Biber-Hren. Pritom je pohvalila akciju Hrvatske gospodarske komore “Kupujmo hrvatsko”, koja im omogućuje da se na sajmovima na njihovim štandovima besplatno prezentiraju. Dodala je kako i s Mađarskom surađuju u sklopu IPA programa, a sve kako bi vratili tradicijske obrte. [Martina Pauček Šljivak / Vjesnik]

Đuzel promijenio dres, HDZ nakon pet godina opet vlada Imotskim

admin — Thu, 24 Jun 2010 14:30:40 +0000

Imotski gradonačelnik Ante Đuzel te još četiri imotska haespeovca iz gradskog vijeća su u srijedu potpisali pristupnicu HDZ-a, čime je HDZ, nakon pet godina provedenih u oporbi, ponovo preuzeo vlast u Imotskom.

Transfer je već neko vrijeme najavljivan, na naki ga je način potvrđivao i sam Đuzel, ističući da je Imotskom nužna pomoć “direktno od Vlade”.

“Moj gradski proračun slabo se puni. Istina, ne dolazi u pitanje redovno servisiranje plaća zaposlenim u gradu, ali borim se da ljudi iz Imotskog i Imotske krajine ne odlaze izvan svoga rodnog kraja. Imotskom, ma kakva situacija bila u Hrvatskoj, mora se jednom konkretno pomoći, i to direktno od Vlade. Treba nam gospodarski zamah, nova radna mjesta, a to mi sami ovdje ne možemo realizirati”, izjavio je Đuzel koncem svibnja za “Slobodnu Dalmaciju”.

Ivan Glibota Crni, povjerenik HDZ-a za grad Imotski, jučer je u programu Radio Imotskog potvrdio da su Đuzel i četri HSP-ova vijećnika prešli u HDZ, ali imena vijećnika nije htio otkriti. Glibota je također najavio da se već sljedećih dana očekuju intenzivni razgovori s čelnim ljudima HDZ-a, da su dogovoreni posjeti visokopozicioniranih stranačkih dužnosnika HDZ-a, a riječ će biti o poboljšanju životnih uvjeta i gospodarske situacije u Imotskom.

Prva mediteranska votka zapela u gubicima

admin — Tue, 08 Jun 2010 16:29:19 +0000

Unatoč velikim ulaganjima u promociju diljem svijeta, novostvoreni brend “prve mediteranske luksuzne votke” Akvinta, čiju je proizvodnju 2006. godine u Imotskom pokrenuo ruski poduzetnik Dmitrij Železnjak, doživio je lani značajan pad prodaje i na domaćem i na inozemnim tržištima, a Železnjakova tvrtka Adriatic Distillers zabilježila je više od 11 milijuna kuna gubitka, doznaje tportal.
rema financijskim izvješćima koja je Adriatic Distillers nedavno predao Fini, ta je tvrtka od početka proizvodnje Akvinte nagomilala 51 milijun kuna gubitaka, od čega 23,7 milijuna kuna u 2008. godini i navedenih 11 milijuna kuna lani. Ti gubici višestruko premašuju prihode, pa bi za pozitivno poslovanje tvrtke bio potreban golemi skok u prodaji Akvinte, no umjesto skoka ili barem pozitivnog trenda, prodaja je lani pala za gotovo 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa 5,2 milijuna kuna na 3,7 milijuna kuna.
Prodaja Akvinte na hrvatskom tržištu pala je sa 1,36 milijuna kuna na 907 tisuća kuna, dok je prodaja na stranim tržištima pala sa 2,85 na 2,58 milijuna kuna. Kako je Železnjak proizvodnju pokrenuo kreditom od 10 milijuna eura, sadašnji poslovni rezultat jedva dostaje za podmirenje kamata, koje su lani iznosile više od tri milijuna kuna.
Moguće je da Železnjak određenu dobit ostvaruje preko tvrtki koje distribuiraju Akvintu, no njihova poslovna izvješća nisu dostupna.

Opširnije pročitajte na: tportal.

Menadžer

admin — Tue, 25 May 2010 18:53:04 +0000

Putnik u balonu s vrućim zrakom je izgubio orijentaciju. Spustio je
balon niže i ugledao jednu ženu na tlu. Spustio se još niže i pozvao
ženu:
- Oprostite, možete li mi pomoći? Obećao sam jednom prijatelju da ću
se naći s njim, ali ne znam gdje se nalazim.
Žena mu odgovara:
- Nalazite se u balonu, otprilike 10m iznad zemlje, 49 stupnjeva 28
minuta i 11 sekundi širine, te 8 stupnjeva, 28 minuta i 58 sekundi
dužine.
- Vi ste sigurno inženjerka! - kaže čovjek u balonu.
- Jesam - potvrdi žena - ali kako to znate?
- Pa, sve što ste mi rekli je tehnički točno, ali ja nemam pojma što
da radim s tim informacijama, a činjenica je da još uvijek ne znam
gdje sam. Otvoreno govoreći, niste mi bili od prevelike pomoći, samo
ste mi produžili putovanje.
Žena mu na to odgovori:
- Vi sigurno radite u menadžmentu!
- Da - odgovara čovjek iz balona - ali kako to Vi znate?
- Tja - odgovara žena - niti znate gdje ste, niti kuda idete. Dospjeli
ste na visoku poziciju prije svega pomoću velikog napuhavanja. Dali
ste obećanje prijatelju, a da nemate pojma kako ćete ga održati, a
očekujete od ljudi ispod vas da riješe vaš problem. Činjenica je da
ste sada u istoj izgubljenoj poziciji kao i prije našeg susreta, ali
sada nekako ispadne kao da sam ja kriva za to!

Milinović najavio pomoć u opremanju rodilišta u Imotskom, Sinju i Makarskoj

admin — Mon, 17 May 2010 17:42:59 +0000

Na poziv potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi RH Darka Milinovića, danas je, na temu izvanbolničkih rodilišta, u Ministarstvu održan sastanak s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije: županom, gradonačelnicima Sinja, Makarske i Imotskog, v.d. ravnateljem Doma zdravlja, predstavnicima KBC Split, Viteškog alkarskog društva, Hrvatske udruge primalja, te gvardijanom Svetišta čudotvorne Gospe Sinjske, priopćeno je iz Ministarstva
Na sastanku je Milinović obavijestio da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nastaviti do kraja godine plaćati primalje koje su bile u sastavu izvanbolničkih rodilišta Imotski, Sinj i Makarska tre da će Ministarstvo sudjelovati u opremanju i uređenju prostora rodilišta s potrebnim sredstvima.
Nazočni su izrazili zadovoljstvo predloženim mjerama te su izrazili žaljenje ogradivši se od neprimjerenih izjava na prosvjednom skupu u Sinju, te istaknuli potrebu poštivanja pozitivnih zakonskih propisa u Republici Hrvatskoj.

Petru Gudelju uručen “Bosanski stećak”

admin — Sat, 15 May 2010 10:33:14 +0000

Priznanje “Bosanski stećak” koje Društvo pisaca BiH dodjeljuje piscima iz zemlje i iz inostranstva čije stvaranje je obilježeno esetetikom i etikom ove je godine pripalo hrvatskom pjesniku Petru Gudelju, a na prigodnoj svečanosti u petak navečer mu ga je uručio gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen. Prigodnu riječ o dobitniku priznanja izgovorio je pjesnik Mile Stojić, koji je govorio o Gudeljovom značaju za suvremenu poeziju, istakavši raskoš njegovog jezika i neprolaznost njegove poezije.
Od 1999. godine u okviru “Sarajevskih dana poezije” ustanovljeno je književno priznanje “Bosanski stećak”, a dodjeljuje se istaknutom inozemnom ili domaćem pjesniku u čijem se djelu prepoznaje autorsko ustrajavanje kako na književnoestetskim tako i na humanističko-etičkim načelima. U pitanju su oni poslanici pjesničke i javne riječi u kojima prepoznajemo odlike velikoga pisca, britkoga mislioca, humaniste, odgovornog i angažiranog intelektualca.
Dosadašnji dobitnici Bosanskog stećka su: Juan Goytisolo (Španija, 1999), Boris Novak (Slovenija, 2000), Christopher Merill (SAD, 2001), Tadeusz Rozevicz (Poljska, 2002), Mirko Kovač (Srbija, Hrvatska, 2003), Abdulah Sidran (Bosna i Hercegovina, 2004), Luko Paljetak (Hrvatska, 2005), Ivan Kordić (BiH, 2006), Stevan Tontić (BiH, 2007), Mahmud Derviš (Palestina, 2008), Ottó Tolnai (Mađarska, 2009).
Petar Gudelj rođen je 29. septembra 1933. godine u Podosoju. Školuje se u Mostaru i Sarajevu, a komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Prvu knjigu Ruke, suze i čempresi objavio je upravo u Sarajevu 1956. godine. Nakon nje slijedi niz knjiga. Uvršten je u desetak antologija.
Uz dodjelu nagrade Bosanski stećak Sarajevski dani poezije objavili su i knjigu Petra Gudelja “Za njom je koračala maslina”.
Prije uručenja nagrade Petru Gudelju stihove su govorili: Bisera Alikadić, Stevan Tontić, Ivan Kordić (BiH), Mohammad Ali Migdady (Jordan) i Vjačaslav Kuprijanov (Rusija). Nakon dodjele prizanja svoje stihove govorio je Petar Gudelj, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Kvintet Edina Bahtića.

Moja Dalmatinska zagora je na ‘šamatorjima’

admin — Thu, 13 May 2010 11:07:44 +0000

Mate Matišić

Moja Dalmatinska zagora je pod zemljom. Na ‘šamatorjima’. Ova nova Zagora je meni nepoznata. I ja u nju povremeno uđem kao stranac i onda vidim svašta; susretnem predivne ljude, ali i neke druge koje ne razumijem. I koje izbjegavam. I koji mene izbjegavaju. Možda će nekome zvučati nastrano, ali ja sam taj kraj volio kao izvorište priča, tragedija. Zagora je bila mjesto stanovanja tragičnih junaka. Sad mi se čini da je taj svijet izgubio svoji tragični okvir i svoju nemoć, a meni se sviđala nemoć tog kraja u borbi sa životom. Ja sam istinski poštovao te gastarbajtere, tu tragediju tisuća obitelji, volio sam njihov partnerski odnos s Bogom iskazivan i kroz beštimanje. Ja sam ih poštivao zbog teškog života u emigraciji. I svi ti ljudi su, na neki način, bili moji roditelji, i moji rođaci i moji prijatelji. Sad u tom kraju imam sve manje prave rodbine, a i onih koje tako ćutim. Zato umjesto u seosku gostionicu, radije odem na seosko groblje.
—
Mate Matišić, u intervjuu tjedniku “Vrime”, br. 10

U Imotskom, Sinju i Makarskoj prosvjedi zbog zatvaranja rodilišta

admin — Thu, 13 May 2010 10:51:23 +0000

Nakon odluke Ministarstvo zdravstva o zabrani rada rodilištima u Sinju, Makarskoj, Imotskom i Supetru, obrazloženom nedostatkom osnovnih i profesionalnih uvjeta za siguran porod, Sinj, Makarska i Imotski glasno su ustali u obranu svojih rodilišta. Pobune nema jedino u Supetaru, što je i očekivano, budući da je u supetarskom rodilištu u cijeloj prošloj godini na svijet došlo samo jedno novorođenče.
Najžustrije su reagirali Sinjani, koji su već danas organizirali i javni prosvjed na kojem se okupilo oko 150 građana, u Makarskoj je prosvjed najavljen za subotu, a glasno negoduju i Imoćani. Političke stranake i udruge Žena Imotske krajine jedinsveni su u ocjeni da je odluka Ministarstva zdravstva ishitrena, ističući da pri donošenju bilo kakve odluke valja uzeti u obzir činjenicu da je Imotski stotinjak kilometara udaljen od splitskog rodilišta. Najavljeno je potpisivanje peticije za opstanak rodilišta u Imotskom.
Dragomir Petric, vršitelj dužnosti ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, u čijem su sustavu bila i četiri rodilišta, pozdravio je odluku o njihovu zatvaranju ustvrdivši da se ne može govoriti o zdravstvenoj sigurnosti pacijenta ako rodilište nema anesteziologa i neonatologa. Neka od zatvorenih rodilišta nemaju ni stalno zaposlenoga ginekologa, a osim nedostatka stručnoga kadra bez kojeg nema ni primjerene zdravstvene zaštite, tu su još i loši prostorni uvjeti te brojne tehničke manjkavosti.
Ministar zdravstva Darko Milinović izjavio je da »kao ministar zdravstva, ali i ginekolog, ne želi snositi odgovornost za ‘ekscese’ i onemogućavanje žurnog porođaja u rodilištima koja nemaju odgovarajuće uvjete i kojima nedostaju anesteziolozi ili operacijske dvorane”.
Iako prema nalazu inspekcije rodilišta nemaju operacijsku dvoranu, Makarani smatraju da to nije nikakav problem jer operacijske dvorane nisu nužne za dolazak djeteta na svijet. “Neugodno sam iznenađen odlukom Ministarstva”, kazao je ginekolog Ivo Visković koji tvrdi da je zatvaranje rodilišta u Makarskoj zapravo način da se opravda višak kreveta u nedavno otvorenom novom splitskom rodilištu. Tamo se godišnje obavljalo čak 4500 poroda, a odsad će taj broj biti pojačan za još petstotinjak beba koliko ih se rađalo u četiri zatvorena rodilišta.
Posve specifičan problem javlja se u Sinju. Viteško alkarsko društvo (VAD) priopćilo je da će zatvaranje tamošnjeg rodilišta uzdrmati korijene i autentičnost Sinjske alke, »a moguće ugroziti i njezinu opstojnost” jer alkar može biti samo osoba rođena u Sinju.
Na Facebooku su organizirane grupe protiv zatvaranja rodilišta, ona koja okuplja protivnike zatvaradanja rodilišta u Imotskom okuplja već blzu tisuću članova.

Studenački sir - tradicionalni proizvod iz modernog pogona

admin — Wed, 21 Apr 2010 19:04:04 +0000

Potrošači naveliko sada traže masni tvrdi kravlji studenački sir u kori koji se proizvodi u suvremeno opremljenoj sirani mljekare “Bosnić” u Studencima prema tradicionalnoj recepturi, a prodaje se uglavnom od Konavala do Umaga, a može se kupiti i u Zagrebu. Vlasnik mljekare sa siranom na predjelu Dvorine je dugogodišnji poduzetnik Mate Bosnić, vlasnik i direktor poznate tvrtke Bosmattom sa sjedištem u Dugopolju koji ima stalno zaposlenih 20 djelatnika.
Kaže da se prije tri godine odlučio za proizvodnju studenačkog sira u zgradi koju je kupio od bivše imotske Agrokoke. Zgrada ima površinu od 450 četvornih metara, od čega je veći dio namijenjen za preradu mlijeka i proizvodnju sira, a tek neznatni površinski dio za ured. U kupnju i obnovu zgrade te opremu uložio je oko 3,5 milijuna kuna, a nada se da će mu se uloženi kapital i vratiti i isplatiti. Mljekara sa siranom je na atraktivnome mjestu, uz cestu i malo kraško polje, najizdašnije izvorište studene vode kakvih je mnogo u tome kraju, a po kojima su Studenci i dobili naziv.
U jednoj smjeni u sir se preradi oko 2000 litara mlijeka, koliki je i dnevni kapacitet mljekare. Od toga se dnevno može proizvesti oko 250 kilograma kravljeg sira ili godišnje više od 75 tona. U proizvodnju sira je krenuo u jesen 2008., nakon što je dobio privremeno rješenje od Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo, zatim i trajno rješenje potkraj kolovoza 2009. godine jer Bosnićev pogon udovoljava i najzahtjevnijim europskim standardima.
“Tržište sira mi je u većem dijelu Hrvatske, uglavnom po supermarketima, a prezentiram ga i na sajmovima. Jadranska obala mi je, ipak, najatraktivnije tržište. Očekujem da će se tržište uskoro znatno proširiti, nakon što se poboljšaju gospodarske prilike i ekonomska moć kupaca. Sir proizvodimo od vrlo kvalitetnog mlijeka, a daju ga krave koje se na brdsko-planinskim predjelima imotskoga kraja hrane i ljekovitim aromatskim biljem. Takvo mlijeko otkupljujem i od svojih kooperanata s područja Studenaca prosječno po cijeni od 2,20 kuna, ovisno o kvaliteti i masnoći. Moji kooperanti ističu da su zadovoljni cijenom i rokom isplate, najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec. Krug mojih kooperanata se svakodnevno širi, a male obiteljske farme podupirem u kupnji mladih junica”, optimistično nam govori Bosnić. “Prvi mi je cilj bio obnoviti proizvodnju mlijeka i tradicionalnog studenačkog sira, a ne zarada. To znači podupirati povratak života na ovom iseljenom području te pomoći imotskim kooperantima. To ću i dalje nastaviti jer se projekt pokazao korisnim za obje strane. Sada krećemo i u proizvodnju studenačke skute. Zatim ćemo krenuti s proizvodnjom svježeg sira, kajmaka, jogurta kako bi za dvije godine zaokružili bogatu paletu naših proizvoda. Zaposlit ćemo i više osoba u stalni radni odnos. To je sve u sastavu razvoja ruralnog turizma u širem Zabiokovlju”, tvrdi Bosnić, napominjući da će mu trebati više stručnjaka.
Bosnić podržava solidarno sufinanciranje dovršetka gradnje tunela Sv. Ilije i smatra da bi svi imotski obrtnici, poduzetnici u domovini i inozemstvu trebali sudjelovati na djelomičnom osiguranju nedostatnog novca. [Nedjeljko Musulin / Vjesnik]