Na području Imotskog, Runovića, Zagvozda i Vrgorca situacija je najteža. Snježni nanosi ponegdje su visoki do metar i pol pa ni teška mehanizacija ne može probiti do tih mjesta. Organizirana je suradnja sa HGSS-om, koji se do onih kojima je potrebna žurna liječnička pomoć probijaju motornim saonicama.

Koordinacija ravnatelja osnovnih i srednjih škola je odlučila da u ponedjeljak neće biti nastave u svim školama na području Imotske krajine. Kako javlja Radio Imotski električna energija još uvijek nije došla u mnoga mjesta u Imotskoj krajini. Struje je nestalo i u Vinjanima Donjim. Radio Imotski prima na stotine poziva nezadovoljnih građana koji su ogorčeni što u Imotski i Imotsku krajinu ne pristiže pomoć u tehnici i ljudstvu, a posebno su ogorčeni što se vojska angažirala oko sređivanja stanja u Splitu i ostalim gradovima, a nije poslana u Imotsku krajinu. Veliki broj građana je nezadovoljan i s aktivnostima lokalnih vlasti, javlja Radio Imotski.

Sanader je također najavio mogućnost da se u pomoć pozove i vojska. “Izvanredno stanje sam proglasio zbog niza opasnosti, najviše zbog bolesnika i odsječenih sela, posebno na imotsko-vrgoračkom području”, rekao je.

Timovi Gorske službe spašavanja spremni (GSS) za akciju, izjavio je Vinko Prizmić iz GSS-a. Po njegovim riječima, od petka su zabilježena dva smrtna slučaja, no još se ne zna je li riječ o pothlađivanju.

Na području Imotske krajine visina snijege je preko jednog metra, a nanosi su ponegdje visoki i dva metra. Bez struje je velik dio zapadne Imotske krajine, Hitna služba u Imotskom ostala je gotovo bez vozila pa su se mještani uz pomoć grada organizirali i ustupili svoja terenska vozila. Opskrba ne postoji, grad je zatrpan kao i sve ceste, zimska služba je jednostavno nemoćna.

Sindikati su protiv odgovornih osoba podnijeli kaznene prijave zbog nesavjesna poslovanja i malverzacija.

“Okupili smo se jutros da uputimo zahtjev Agenciji za isplatu potraživanja kako bi radnice dobile zaostale plaće. Drugi cilj je s državom, koja je najveći vjerovnik, ishodovati da se odvijanje stečajnog postupka u Trimotu odvija na način da se u njemu odvija i proizvodnja”, rekao je Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata. [N.M.Z. / HRT]

Pri tome, doduše, odluku nisu donijeli sami, Naime, kako piše 24 sata, objasnili su mu da ne mogu sami odlučivati i da moraju pitati središnjicu stranke. Ubrzo je stigla odbijenica s objašnjenjem da to ne dopušta protokol šefice HDZ-a.

“To nije bio politički skup, samo sam kao rođeni Imoćanin želio pozdraviti članove. No pomirio sam se s tom odlukom te s osmijehom pristojno pozdravio aktualnu predsjednicu stranke Jadranku Kosor i ljude oko nje. Kako sam se pojavio, tako sam i otišao s tog skupa, a tužno je da me moja stranka nije pozvala na domjenak. Da, podnio sam kandidaturu, ali mi smo ista stranka”, izjavio je Kujundžić, komentirajući tu neobičnu sitaciju.

I s južne, makarske, strane radovi su pri kraju, sjeverna je odavno gotova, a polovica tunela već je asfaltirana. U Baškoj Vodi nema imovinskopravnih problema, a Županija je dobila lokacijske dozvole za spoj na magistralu.

Nakon dugotrajnih prijepora čini se da je na pomolu nagodba HAC-a s mještanima Rastovca pokraj Zagvozda, koji su sa sjeverne strane zbog, kako kažu, premalo novca mjesecima blokirali radove na pristupnoj cesti prema tunelu.

Potpisani su svi ugovori za završetak radova. HAC će graditi i četverotračne pristupne ceste. Zagrebački Dalekovod dobio je posao na završnom opremanju.

Tunel koji će prometno povezati Imotsku krajinu s Makarskim primorjem probijen je prije nešto manje od dvije godine – 21. siječnja 2010. Toga dana, u 13 sati i 57 minuta radnici Konstruktora, koji su tunel probijali s primorske strane, rukovali su se s kolegama poduzeća Hidroelektre, koji su radili sa zagvoške strane, na polovici tunela dugog 4.249 metara.

“Nisam Sanaderov čovjek, niti nekakav HDZ-ov disident. Usprotivio sam se izbacivanju Jerka Rošina iz stranačkog članstva ponajprije zbog načelnih razloga. Inače, čovjeka poznajem samo s pojedinih stranačkih sastanaka, ali nikada ni kavu nismo popili zajedno”, izjavio je Lešina za “Slobodnu Dalmaciju”, objašnjavajući svoj postupak.

Jedan od osnivača HDZ-a na području Imotske krajine istaknuo je kako se ne boji unutarstranačkih sankcija, te dodaje kako nema ni razloga za takav potez. HDZ je demokratska stranka u kojoj se moraju čuti pojedinačni stavovi svih njezinih članova, rekao je Lešina te dodao: “Članovi HDZ-a moraju djelovati u skladu sa stranačkim statutom, ali to ne znači da trebamo šutjeti. Možda su to nekakvi tragovi bivšeg sustava i svojevrsne autocenzure kako se onoga tko drugačije misli ne bi prozvalo neprijateljem. Kod spomenutoga glasovanja radilo se o načelima, a ne o osobi Jerka Rošina.”

Lešina, kako kaže, ne strahuje da će ga netko proglasiti HDZ-ovim disidentom, jer uvijek poštuje odluke koje donosi većina u stranci, ali se zalaže za unutarstranačku demokraciju, jer je to temelj uspješnog djelovanja.

Prije dvadesetak dana, 12. prosinca proslavila je 103. rođendan. Iako je već desetu godinu nepokretna i o njoj se svesrdno brine kći Marija, baka Ljubica razumno je pričala i imala vrlo dobro pamćenje.

“Jednostavno se ugasila. U petak navečer lijepo je večerala, nije se na ništa tužila, a u subotu ujutro kada se probudila oko 6 sati izgledala mi je normalno. Onda je jednostavno zaspala”, u suzama je ispričala kći Marija.

Baka Ljubica rođena je 12. prosinca 1908. godine, imala je šestero djece, četiri kćerke i dva sina, devet unuka, trinaest praunuka i dva prapraunuka. [Slobodna Dalmacija]

Tanju Milas terete da je svekrvu u rujnu prošle godine otrovala insekticidom karbofuranom u njihovoj obiteljskoj kući. Učinila je to, tvrdi Državno odvjetništvo, kako bi se riješila brige o skrbi nepokretne žene, koju je hranila i čistila tri godine. Otrov je uzela iz staklenke u ostavi i dala ga starici s hranom pa je Ana Milas ubrzo nakon što je pojela obrok umrla od posljedice trovanja insekticidom.

Slučaj je prijavio Anin sin Ivan Milas, liječnik, pola godine nakon majčine smrti.

Tanja Milas pred istražnim sucem zanijekala je djelo. No, medicinski vještak utvrdio da je Ana Milas umrla nasilnom smrću zbog trovanja karbofuradanom.

“Ovim priznanjem udruge iz Domovinskoga rata žele još jednom podsjetiti na ljude kao što je Jović, koji su bili prvi kad je trebalo, odnosno na sve one koji su dali život za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu”, rekao je predsjednik Udruge branitelja Podravke Mladen Pavković uručujući Mariji Jović priznanje.

“Sjećanja na te dane ponosa i slave, nažalost, sve više blijede, ali hrvatski branitelji neće i ne smiju zaboraviti na junake Domovinskoga rata među kojima je bio i Jović”, rekao je Pavković.

To priznanje koje dodjeljuje Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke do sada su dobili dr. Franjo Tuđman i general Blago Zadro posmrtno te ratna bolnica Vukovar, Ante Gotovina, Mladen Markač, Kata Šoljić i Mile Dedaković Jastreb. [hrt]